Najviše sunčevih zraka priroda pohranjuje u uljima, a najviše ih je u sjemenkama, košticama i nekim plodovima. Za ulja možemo reći da su tekuća svjetlost. Upravo su ulja najbolji nositelji vitamina A, E i D, koji su svi redom vrlo važni za održavanje imunološkog sustava, očuvanje gustoće kostiju i hormonalne ravnoteže.
Laneno i konopljino sjeme te ulje imaju snažno protuupalno djelovanje, a uz to štite naše stanice od slobodnih radikala. Istraživanja pokazuju da mogu pomoći i kao zaštita od nekih vrsta raka kože.
Omega-3 i omega-6 su višestruko nezasićene masti, od kojih su neke vrste za nas esencijalne. To znači da su nam potrebne za neke funkcije u tijelu i da ih naše tijelo ne može proizvesti, pa ih moramo unijeti hranom.
Današnja moderna prerađena prehrana vrlo je siromašna omega-3 masnim kiselinama, a sadrži previše omega-6 masnih kiselina. Idealno bi bilo da slijedimo svoje pretke i uravnotežimo omjer između ove dvije vrste. U prošlosti, kada su ljudi konzumirali pravu izvornu hranu iz riba, mesa pašnih životinja i jaja slobodnih kokoši, u tijelo su unosili optimalan omjer između masnih kiselina omega-6 i omega-3, i to 1:1. To znači da su dobivali jednaku količinu jednih i drugih. U drugoj polovici 20. stoljeća znatno se povećala konzumacija biljnih ulja, margarina i žitarica, a omjer se promijenio na 20:1, što znači da hranom unosimo dvadeset puta više masnih kiselina omega-6 nego omega-3. Razmjerno s tom pojavom, u to vrijeme počelo se brzo širenje bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa i raka.
Neravnoteža između masnih kiselina omega-6 i omega-3 uz prekomjeran unos šećera i škroba predstavlja jedan od najvećih problema moderne prehrane. Višak molekula šećera veže se na različite proteine koji oštećuju stijenke krvnih žila. Zbog ponavljajućih oštećenja na stijenkama žila počinju upalni procesi, što predstavlja početak stvaranja naslaga. Zbog viška omega-6 upala postaje kronična, krv se počinje zgrušavati i tako nastaju ugrušci koji začepljuju žile.
Pravilan omjer između masnih kiselina omega-3 i omega-6 važan je ne samo za zdravlje srca i krvnih žila, već i za opće tjelesno i mentalno zdravlje te otpornost. Važno je čak i za postizanje i održavanje primjerene tjelesne težine jer smanjuje signale u tijelu koji stvaraju masne zalihe, a poboljšava i osjetljivost na inzulin, čime smanjuje rizik od dijabetesa.
Masne kiseline omega-3 iznimno su važne za ljudski mozak, koji je u usporedbi s mozgom životinja ogroman u odnosu na ostale parametre. Možda zato što se kod čovjeka taj organ 60% sastoji od masti, od kojih je 10% masnih kiselina omega-6 i 10% omega-3.
Izvori:
- Anita Šupe: Istine i laži o hrani
-Sabina Topolovec, Sanja Lončar: Istine i zablude o suncu