Konoplju je čovjek otkrio još u pradavnim vremenima. Već u četvrtom tisućljeću prije Krista Kinezi su od stabljika konoplje izrađivali papir, a još nekoliko tisućljeća starije su pređa od stabljikinih vlakana i tkanje platna za odjeću.
Industrijska konoplja posljednjih godina postaje vrlo popularna poljoprivredna kultura. Pa ipak, njezina proizvodnja i žetva nije baš mačji kašalj. Za dobar urod potrebno je prije svega puno znanja. Važan je odabir prikladne sorte konoplje. Pogrešno je vjerovanje da konoplja može rasti i na lošoj njivi. Njiva mora biti dobro obrađena i prikladno pripremljena za sjetvu. Može se, doduše, posaditi i na lošu njivu, ali će urod biti razmjerno vrlo loš.
Čak i ako smo početne faze proizvodnje obavili pravilno, čeka nas još zahtjevan završni dio – žetva i sušenje konoplje.
Industrijsku konoplju je vrlo teško strojno požeti. Žanjemo je možemo samo sa starim modelima kombajna, kojih je u Sloveniji još samo nekoliko. Konoplja, naime, ima vrlo vlaknaste stabljike, koje se pri žetvi modernim kombajnima namotavaju na rotirajuće dijelove kombajna.
Žetva industrijske konoplje odvija se vrlo sporo.
Ovogodišnjim urodom konoplje smo više nego zadovoljni, urodila je, naime, više nego izvrsno.
Izuzetno je važno da požeta konoplja odmah ide u sušionicu, kako između žetve i početka sušenja ne bi prošlo više od jednog sata. Sušenje na suncu nije preporučljivo.
U požetoj konoplji ima mnogo primjesa (odrvenjelih dijelova i listova). Kada je osušimo, moramo je prije daljnje obrade obavezno očistiti. Važno je i odgovarajuće skladištenje, jer samo tako možemo iz nje dobiti kvalitetno hladno prešano konopljino ulje. Samo pravilno uzgojeno i hladno prešano konopljino ulje sadrži nezasićene masne kiseline (linolnu, linolensku) i vitamin E, koji sprječavaju bolesti srca i krvožilnog sustava te snižavaju razinu kolesterola u krvi.
Ispod je još snimka žetve industrijske konoplje.